OpenLobby.EU
Explore

Hrvatsko društvo biljne zaštite

HDBZ

Osnovi ciljevi i svrha HDBZ-a jesu: a) promicanje zajedničkih interesa za biljnu zaštitu bez namjere stjecanja dobiti b) okupljanje osoba koje se bave biljnom zaštitom u cilju uzajamnoga znanstvenog i stručnog pomaganja u radu c) unapređenje biljne zaštite na svim njezinim segmentima d) istraživanje štetočinja, poglavito u Republici Hrvatskoj d) predlaganje i sudjelovanje u stručnim i znanstvenim projektima vezanim za zaštitu bilja e) zaštita prirode i čovjekova okoliša, promicanje integrirane i ekološke biljne zaštite bilja f) proučavanje i čuvanje znanstvene, prirodne i kulturne baštine s područja biljne zaštite g) poticanje otvaranja novih radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi iz područja biljne zaštite posredovanjem u zapošljavanju članova

Lobbying Activity

Response to Criteria to identify endocrine disruptors for plant protection products

27 Jul 2016

Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) smatra da predloženi kriteriji za ocjenu endokrinih omotača ne osiguravaju objektivnu i znanstveno utemeljenu procjenu opasnosti koju tvari označene kao endokrini ometači mogu imati na zdravlje ljudi i okoliš. Primjenom predloženih kriterija koji se temelje na WHO/ICPS definiciji i nekim (nedefiniranim) izuzecima ne vodi se o stvarnom mogućem utjecaju pojedinih tvari na okoliš i zdravlje. Tako će mnoge tvari, koje predstavljaju mali ili nikakav rizik, poput kofeina ili fitoestrogena kao i neke druge biti smatrane endokrinim ometačima sukladno WHO/IPCS definiciji; S druge strane nije definirano tko će i na koji način određivati iznimke. Uredba s izuzetcima signalizira manjkavosti prijedloga Komisije. Ista ne osigurava predvidljiv pravni okvir već povećava nesigurnost u inovacijama i razvoju proizvoda i ukazuje na pravnu nesigurnost pri određivanju iznimaka. Sredstva za zaštitu bilja u postupku registracije prolaze vrlo opsežnu stručnu i znanstvenu procjenu svih aspekata njihovog negativnog utjecaja na zdravlje ljudi i na okoliš. Smatramo da primjena kriterija koji uključuju WHO/IPCS definiciju te dodatno uključuju snagu kao elementa štetnosti (identifikacija štetnosti i karakterizacija) osigurava znanstveno utemeljen način pomoću kojeg se može isključiti primjena tvari koje predstavljaju stvarnu i znanstveno utemeljenu opasnost za ljude i okoliš. Primjena postojećeg prijedloga kriterija može imati negativan utjecaj na lanac opskrbe hranom i dostupnost sredstava za zaštitu bilja na tržištu, a da se pri tom neće zaista osigurati prednost za okoliš i zdravlje ljudi. Također, ocjena utjecaja objavljena 15 lipnja 2016.god. prema našem mišljenju znatno podcjenjuje broj sredstava za zaštitu bilja za koje će se smatrati da imaju štetna svojstva za endokrini sustav. Zaključak je ocjene utjecaja koju je provela Komisija da sve opcije pružaju jednako visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša, no Opcije 2 i 3 imaju najveći utjecaj na kompetitivnost određenih sektora, ponajprije na poljoprivredu i trgovinu. Briga za kompetetivnost sektora trebala bi biti jedna od važnih vodilja EC pri donošenju odluke, naročito ako se Opcija 4 smatra jednako vrijednom u osiguravanju zaštite zdravlja ljudi. Potencijalni gubitak velikog broja aktivnih tvari može imati neželjene i potencijalno opasne posljedice na lanac opskrbe hranom, a poljoprivrednicima može oduzeti neophodne alate u poljoprivrednoj proizvodnji. Gubitak tako velikoga broja sredstava znači da bi na raspolaganju stajalo bitno manje mogućnosti za suzbijanje štetnih organizama. U krajnje nepovoljnim okolnostima to bi moglo dovesti do potpunog propadanja usjeva. To može dovesti do stanja u kojemu uzgoj nekih iznimno važnih kultura (žitarice, vinova loza i dr.) više ne bi bio ekonomski opravdan. Istovremeno rezidue istih (zabranjenih) djelatnih tvari bit će dozvoljene u hrani ne EU porijekla pa je stoga upitna vjerodostojnost motiva zaštite zdravlja ljudi. Endokrinim ometačima mogli bi se prije svega proglasiti fungicidi. Valja imati na umu da kod netretiranih žitarica gljivične bolesti razvijaju mikotoksine koji utječu na nižu kvalitetu žetve, a samim tim i na niži prihod uzgajivača. Dodatno, javit će se povećani rizik za nastanak rezistentnosti jer će nepotrebno smanjivanje dostupnih djelatnih tvari utjecati na povećanu rezistentnost štetnih organizama. Zbog manjeg izbora pesticida za suzbijanje bolesti iste tvari morale bi se upotrebljavati više puta. Troškovi zaštite bilja bi se povećali, a samim time i cijena usjeva. Stoga smatramo da EC treba izmijeniti postojeći prijedlog. Naročito je bitno da se potencijal/jačina i ostali elementi štetnosti: ozbiljnost, reverzbilnost, vodeća toksičnost uvrste u kriterije. Prijedlog kriterija se poglavito temelji na WHO/IPCS definiciji koja kao takva ne osigurava kriterije prikladne u procesu donošenja odluka.
Read full response